Na Dan žena u četvrtak 08.03.2018. otvorena je izložba Crveni patuljak & Crna Rupa pulskog umjetnika Roberta Paulette. Izložba traje do 18.03.2018.
Izložba „Crveni patuljak & Crna Rupa“ donosi niz novih radova Roberta Paulette koji bilježe umjetnikov odnos spram političkog okruženja. Slike, instalacije i kaligrami tvore jedinstvenu, ikonografski šaroliku cjelinu, koja se može tumačiti kao arabeskno-groteskni niz ironija i opaski te sasvim osebujnih opservacija. Usuđujući se dirati u „Ono što se ne-smije“ umjetnik nas, nikad lišen humora, katkad koketnom, a katkad vulgarnom provokacijom, sprovodi kroz galeriju društvenih Totema i Tabua, kojih je danas bremenita i sama suvremena umjetnost.

Iz predgovora:
Jedna brza i zenovski duhovita Robijeva intervencija preko WhatsAppa, čiju je anegdotalnost u ovom trenutku izlišno prepričavati, pomogla mi je odlučiti kako o nazivu ovog značajnog rada pa tako naposljetku i o naslovu cjelokupne izložbe. Riječ je dakle o prodoru, ukazu, određene kauzalnosti u ustoličenu rutinu. Nešto poput spontanog kruljenja crijeva za princezinom trpezom, ili nesmotrenog prdca na akademskoj inauguraciji. Ok, o preciznosti termina dalo bi se raspravljati, ali vjerujem da podrazumijevate na što ciljam. Na ono što se ne-smije. Polazi se uvijek od određenih datosti, teza; od aksioma. Od totema i tabua. Granice su postavljene i zastave vijore, čini se kao da je oduvijek tako bilo, pa se o limitima ne raspravlja. Naposljetku, stvar dobrog ukusa, zar ne? Ali zašto ne, ako znamo svi, da postoje i antiteze; sve te različite čežnje, nagnuća, apetiti, polucijski snovi, kruljenja, prdci, što sve ne. I čini mi se jednako je oportuno o tome se glasati, kao što je i oportuno zagnjuriti glavu i prešutjeti. Šutjeti. Uostalom, upućeni kažu, da je većina eksperimenata provedenih u smislu potvrde teorije odraza, dokazala više no čestu pojavu međusobnog neprepoznavanja među blizancima. Pa čak i onih jednojajčanih. Jednostavnije rečeno sinteza se ostvaruje posredstvom dvostruke negacije, odnosno antitezom naopake potvrde. Marginalni svemir na taj način opstaje. To je njegov uvjet. Aksiom. On je, ontološki kontradiktoran, u neprekinutom kontinuiranom nadmetanju i istovremenom entropijskom kolabiranju. Neki to doživljavaju kao uspon, drugi kao pad.
Robert Pauletta

Biografija umjetnika:
Robert Pauletta rođen je 2. veljače 1961. u Premanturi. Srednju umjetničku školu pohađao je u Puli, a diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1985. godine u klasi prof. Ferdinanda Kulmera. Od 1983. do 1985. surađuje u atelijeru Ede Murtića, jedan je od osnivča HDLU Pule 1987. godine, kasnije HDLU Istre. Od 1991.- 2003. radi kao profesor na Školi primjenjenih umjetnosti i dizajna u Puli. 2003. godine, u studenom, osniva se MMC LUKA gdje radi kao umjetnički voditelj. 2007. godine u izdanju HDLU-Istre izlazi monografija o umjetnikovom radu, a 2009. godine postaje član HZSU –a. Posvećen je isključivo profesionalnom umjetničkom radu. Umjetničku organizaciju Robot osniva 2013. godine i u Puli s kolegama Bojanom Šumonjom i Teom Bičić pokreće rad galerije Poola. Nagrađivani umjetnik Robert Pauletta izlagao je na više od 50 samostalnih i 100 grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a njegovi su radovi otkupljeni u mnoge privatne i nacionalne zbirke.